Pravo na pristup informacijama je opće ljudsko pravo zaštićeno međunarodnim ugovorima i Ustavom RH.
U Hrvatskoj je ono regulirano Zakonom o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ broj 25/13. i 85/15).
Zakon o pravu na pristup informacijama
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom RH zajamčenog prava na pristup informacijama kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).
Tijela javne vlasti (državne uprave, druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe ili druge osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje su u cijelosti financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica loklane i područne (regionalne) samouprave, kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprve imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo, dužna su u svrhu informiranja javnosti dati informacije koje prizlaze iz djelokruga njihova rada.
Službenik za informiranje u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Novigrad Podravski je Anđelka Peroković Lovrak-viši upravni referent, a zamjenik službenika za informiranje je Silvia Zlatar, upravni referent za opće poslove i javnu nabavu.
Zakoni i ostali propisi koji se odnose na rad Općine Novigrad Podravski
Odluka o izmjeni Odluke o određivanju službenika za informiranje 2020.
Kontakt adresa:
JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL
OPĆINE NOVIGRAD PODRAVSKI
Trg dr. Franje Tuđmana 4
48325 Novigrad Podravski
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Općina Novigrad Podravski
Trg dr. Franje Tuđmana 4
48325 Novigrad Podravski
RADNO VRIJEME: Ponedjeljak-petak -07,00-15,00 sati
DNEVNI ODMOR: 10:15-10:45 SATI
tel: 048 832 133
tel-računovodstvo: 048 832 074
tel. Komunalno-poljoprivredni redar: 099/539-7666
email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
e-mail adresa za službeno dopisivanje: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Poveznica na Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu: http://www.mzoip.hr/doc/nacionalni_akcijski_plan_za_zelenu_javnu_nabavu.pdf
PRAVILNIK o provedbi postupka o provedbi postupka jednostavne nabave u Općini Novigrad Podravski
Registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma u 2016. godini II
Registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma u 2016. godini
II. IZMJENE PLANA NABAVE ZA 2016. GODINU
I. IZMJENE PLANA NABAVE ZA 2016. GODINU
II IZMJENE PLANA NABAVE ZA 2015. GODINU
IZMJENE PLANA NABAVE ZA 2015. GODINU
Registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma u 2015. godini II
Registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma u 2015. godini
II. IZMJENE PLANA NABAVE ZA 2014. GODINU
Registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma u 2014. godini
IZMJENE PLANA NABAVE ZA 2014. GODINU
Izmjene plana nabave za 2013. godinu
Registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma u 2013. godini
Izmjene i dopuna plana nabave za 2012. godinu
Registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma u 2012. godini
Sklopljeni ugovori o javnoj nabavi u 2012. godini
Sklopljeni ugovori o javnoj nabavi u 2010. godini
| Pogledajte događanja i obavijesti Općine Novigrad Podravski... | |
Povijest
U Podravini se u srednjem vijeku spominje selo Komarnica na cesti, koja iz Koprivnice vodi preko Prodavića (današnje Virje) i preko sušice (današnji Đurđevac) u Viroviticu. Komarnica bila oveće mjesto kad je po njoj dobio svoje ime cijeli crkveni arhiđakonat (u XIV vijeku postojao je komarnički arhiđakonat). U latinskim ispravama dolazi Komarnica pod imenom „Kamarcha". U Komarnici je župna crkva godine 1501. bila posvećena sv. Ladislavu. Tada su uz ovu župnu postojale u Komarnici još dvije crkve: sv. Jurja i bl. Djevice Marije.
Počevši od godine 1526. kad Turci osvajaju Slavoniju i 1552. kad u osvajaju i jaku hrvatska tvrđu Viroviticu, popustila je hrvatska Podravina između Virovitice i Koprivnice. Hrvatski narod se zbog neprestanih turskih provala zaklonio u sigurnije krajeve. Mnogi se Podravci sele preko Drave u južnu Ugarsku, gdje još i danas ima dosta potomaka. Nešto je seljaka preostalo u Đurđevcu, gdje su Hrvati pojačali tvrđu. Slabija tvrđa postojala je u Virju. Zato je hrvatski sabor u Varaždinu 23. ožuljka 1626. zaključio, da ova tvrđa pojača.
Kad je na ušću rijeke Žitve u Dunav 11. studenog 1605. sklopljen mir s Turcima, svanuli su bolji dani u Podravini. Turci su se obvezali da 20 godina neće u Hrvatskoj četovati, plijeniti, pustošiti ili tvrđe osvajati. Pošto se tako i Podravini vratila sigurnost od turskih provala u Podravinu se počeo doseljavati narod sa raznih strana. Tako su obnovljena neka stara podravska sela, a kasnije su nastala i neka nova sela. Obnovljeno je tada i selo Komarnica.
Ipak su iz turske Slavonije dosta često u Podravinu provaljivale razbojničke družine. Harambaše su uglavnom „Vlasi", kako svjedoče njihova imena: Grujica, Njegovan, Jovica, Dejan, Milija i Vukman. Da se hrvatski seljaci u Komarnici zaštite od takovih razbojnika, krajiška uprava podiže tvrđicu, u kojoj će biti stalna vojnička posada (haramije). Ova je tvrđica postojala već g. 1638. To razabiremo iz pisma što ga je koprivnički župnik Matija Sumer 19. kolovoza 1638. pisao zagrebačkome biskupu Benku Vinkoviću. U tome pismu daje Sumer o Komarnici i okolici ovaj izvještaj: „U Komarnici stanuju Slovinci, a ponešto i Vlasi. Tada su katolici u sjevernoj Hrvatskoj nosili ime „Slovinci", a pravoslavni se zovu „Vlasi". Tamo je kaštel (tvrđica), okružena grabama koje vodom puni rijeka Komarnica. Ista rijeka teče i oko same tvrđice. Miholjanec (S. Michael de Zdelia) nalazi se na brežuljku, gdje se još vide tragovi nekadašnje crkve. Potok Zdelja, koji teče kraj Miholjanca, okružuje dolje tvrđicu Virje. Vlasi stanuju u Vlaislavu (S. Ladislaus), gdje se nalazi crkva, ali bez krova i svoda. U crkvi je razoreno svetište. U Bregima pak ne stanuje baš nitko, već tamošnje (nekad biskupove) zemlje obrađuju koprivnički građani i vlaški seljaci."
Narod je tvrđici u Komarnici dao ime „Novigrad". Samo selo ipak se i nadalje zove „Komarnica". Kasnije tvrđica postaje znamenitija od samog sela, jer se u tvrđici smještaju oblasti. Tako je sve poznatije bilo ime „Novigrad", koje je s vremenom posve istisnulo ime „Komarnica". Ovo su ime ipak zadržali potoku, koji teče kroz Novigrad i crkveni arhiđakonat.
Kad je 3. rujna 1654. u Novigrad došao zagrebački kanonik Andrija Vinković, koji je bio arhiđakon komarnički, pred njim su istupili izaslanici „cijele općine komarničke" (tota communitas Kamarcensis), poimence: vojvoda Mijo Trombetašić, zastavnik Nikola Šestanović, desetnik Matija Mikulić te seljaci: Luka Kraljevec, Andrija Dimiter, Juraj Bukovčan, Matija Sabolić, Petar Ruk, Andrija Galović, Ivan Sabo, Martin Lončar, Mijo Grahovec, Ivan Korčen, Mijo Ledinski, Juraj Marković, Nikola Vrabec, Juraj Vedriš, Petar Galović, Nikola Tkalec i Juraj Senković.
Opširnije o povijesti Novigrada Podravskog možete pročitati u Monografiji koju kožete skinuti ovdje.
U Podravini se u srednjem vijeku spominje selo Komarnica na cesti, koja iz Koprivnice vodi preko Prodavića (današnje Virje) i preko sušice (današnji Đurđevac) u Viroviticu. Komarnica bila oveće mjesto kad je po njoj dobio svoje ime cijeli crkveni arhiđakonat (u XIV vijeku postojao je komarnički arhiđakonat). U latinskim ispravama dolazi Komarnica pod imenom „Kamarcha". U Komarnici je župna crkva godine 1501. bila posvećena sv. Ladislavu. Tada su uz ovu župnu postojale u Komarnici još dvije crkve: sv. Jurja i bl. Djevice Marije.
Počevši od godine 1526. kad Turci osvajaju Slavoniju i 1552. kad u osvajaju i jaku hrvatska tvrđu Viroviticu, popustila je hrvatska Podravina između Virovitice i Koprivnice. Hrvatski narod se zbog neprestanih turskih provala zaklonio u sigurnije krajeve. Mnogi se Podravci sele preko Drave u južnu Ugarsku, gdje još i danas ima dosta potomaka. Nešto je seljaka preostalo u Đurđevcu, gdje su Hrvati pojačali tvrđu. Slabija tvrđa postojala je u Virju. Zato je hrvatski sabor u Varaždinu 23. ožuljka 1626. zaključio, da ova tvrđa pojača.
Kad je na ušću rijeke Žitve u Dunav 11. studenog 1605. sklopljen mir s Turcima, svanuli su bolji dani u Podravini. Turci su se obvezali da 20 godina neće u Hrvatskoj četovati, plijeniti, pustošiti ili tvrđe osvajati. Pošto se tako i Podravini vratila sigurnost od turskih provala u Podravinu se počeo doseljavati narod sa raznih strana. Tako su obnovljena neka stara podravska sela, a kasnije su nastala i neka nova sela. Obnovljeno je tada i selo Komarnica.
Ipak su iz turske Slavonije dosta često u Podravinu provaljivale razbojničke družine. Harambaše su uglavnom „Vlasi", kako svjedoče njihova imena: Grujica, Njegovan, Jovica, Dejan, Milija i Vukman. Da se hrvatski seljaci u Komarnici zaštite od takovih razbojnika, krajiška uprava podiže tvrđicu, u kojoj će biti stalna vojnička posada (haramije). Ova je tvrđica postojala već g. 1638. To razabiremo iz pisma što ga je koprivnički župnik Matija Sumer 19. kolovoza 1638. pisao zagrebačkome biskupu Benku Vinkoviću. U tome pismu daje Sumer o Komarnici i okolici ovaj izvještaj: „U Komarnici stanuju Slovinci, a ponešto i Vlasi. Tada su katolici u sjevernoj Hrvatskoj nosili ime „Slovinci", a pravoslavni se zovu „Vlasi". Tamo je kaštel (tvrđica), okružena grabama koje vodom puni rijeka Komarnica. Ista rijeka teče i oko same tvrđice. Miholjanec (S. Michael de Zdelia) nalazi se na brežuljku, gdje se još vide tragovi nekadašnje crkve. Potok Zdelja, koji teče kraj Miholjanca, okružuje dolje tvrđicu Virje. Vlasi stanuju u Vlaislavu (S. Ladislaus), gdje se nalazi crkva, ali bez krova i svoda. U crkvi je razoreno svetište. U Bregima pak ne stanuje baš nitko, već tamošnje (nekad biskupove) zemlje obrađuju koprivnički građani i vlaški seljaci."
Narod je tvrđici u Komarnici dao ime „Novigrad". Samo selo ipak se i nadalje zove „Komarnica". Kasnije tvrđica postaje znamenitija od samog sela, jer se u tvrđici smještaju oblasti. Tako je sve poznatije bilo ime „Novigrad", koje je s vremenom posve istisnulo ime „Komarnica". Ovo su ime ipak zadržali potoku, koji teče kroz Novigrad i crkveni arhiđakonat.
Kad je 3. rujna 1654. u Novigrad došao zagrebački kanonik Andrija Vinković, koji je bio arhiđakon komarnički, pred njim su istupili izaslanici „cijele općine komarničke" (tota communitas Kamarcensis), poimence: vojvoda Mijo Trombetašić, zastavnik Nikola Šestanović, desetnik Matija Mikulić te seljaci: Luka Kraljevec, Andrija Dimiter, Juraj Bukovčan, Matija Sabolić, Petar Ruk, Andrija Galović, Ivan Sabo, Martin Lončar, Mijo Grahovec, Ivan Korčen, Mijo Ledinski, Juraj Marković, Nikola Vrabec, Juraj Vedriš, Petar Galović, Nikola Tkalec i Juraj Senković.
Opširnije o povijesti Novigrada Podravskog možete pročitati u Monografiji koju kožete skinuti ovdje.
Novigrad Podravski je naselje pod obroncima Bilogore, smješten na Podravskoj magistrali, 17 km jugoistočno od Koprivnice. Ima 2862 stanovnika, a površina općine Novigrad Podravski je 64,62 km2. U sastavu općine nalaze se sljedeća naselja: Borovljani, Delovi, Javorovac, Novigrad Podravski, Plavšinac, Srdinac i Vlaislav.
Na prostoru današnjeg Novigrada Podravskog postoje nalazi iz antičkog doba. U srednjem se vijeku na tom mjestu nalazilo naselje Komarna, a prvi puta se spominje 1201. godine, kada je bila središte Komarničkog arhiđakonata i Komarničke županije koja je sredinom XIV. stoljeća uključena u sastav Križevačke županije. Komarna je u srednjem vijeku bilo sjedište župa Blažene Djevice Marije i Sv. Jurja te hodočasničko okupljalište, a nestala u vrijeme ratova s Osmanlijama, te prestaje djelovati rimokatolička župa. Krajem 16. st. ustrojena je protuosmanska utvrda, a početkom 17. stoljeća obnovljeno selo dobiva ime Novigrad. Župa je obnovljena 1654. godine, a nova crkva Rastanka Svetih Apostola izgrađena je 1830. godine. Od prve polovice 18. stoljeća Novigrad Podravski je središte vojnokrajiške satnije. Općina Novigrad Podravski osnovana je 1871. godine.
Potkategorije