BOŽIDAR GERIĆ rođen je 1. siječnja 1948. godine u Novigradu Podravskom. Osnovnu školu završio je u Novigradu, a gimnaziju 1967. godine u Koprivnici. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1972. godine diplomirao je arheologiju i povijest. Stručni ispit za kustosa položio je 1987. godine, a zvanje višeg kustosa stekao je 1999. godine. Od 1972. godine zaposlen je u Muzeju Moslavine u Kutini u svojstvu kustosa povjesničara. Za to vrijeme radio je na organiziranju stalnih i povremenih izložbi, publicistički je djelovao izdavanjem kataloga, člancima u „Moslavačkom listu“ i jedan je od autora Monografije „Kutina – Zaječar“. Od 1. svibnja 1979. godine radi kao kustos povjesničar u „Muzeju Staro selo“ u Kumrovcu, gdje je ustrojio Povijesni odjel za prikupljanje dokumenata i izvora srednjovjekovne i novije prošlosti klanječkog kraja. Od 15. studenog 1980. godine zaposlen je kao arhivist u Državnom arhivu Bjelovar. Tu se upoznao s fondovima arhivske građe, a radio je i u vanjskoj službi. Godine 1981. zaposlio se u Gradskom muzeju Bjelovar, kratko vrijeme kao arheolog, zatim kao povjesničar, a od 1. svibnja 1985. godine uz rad u Povijesnom odjelu, bio je izabran za ravnatelja Gradskog muzeja. Ovu dužnost obavljao je do 1995. godine i ponovo od 1999. do 2002. godine. Rezultate svojih dugogodišnjih istraživanja godinama je publicirao u novinama „Novi Bjelovarac“ i „Večernji list“, te stručnim časopisima Muzeologija i Muzejski vjesnik. Koautor je monografije Stjepana Blažekovića Bjelovar (s temom „Povijesni razvoj bjelovarskog kraja od prethistorije do srednjeg vijeka) 1985. godine. Jedan je od pokretača izdavanja Bjelovarskog zbornika, autor pojedinih tekstova i član Uređivačkog odbora za godišta 1989., 1990. i 1991. godine. U Bjelovarskom zborniku br. 4-5/1994. objavio je rad „Prilozi za povijest osnutka i razvitka grada Bjelovara“. Autor je (sa Stjepanom Horvatom) albuma starih razglednica „Pozdrav iz Bjelovara“, Bjelovar 1994. Redoviti je suradnik u svakom broju „Pučkog kalendara Bjelovarsko-bilogorske županije od 1995. do 2008. godine. S nekoliko tekstova („Srednjovjekovne utvrde na području Bjelovarsko-bilogorske županije; Prodori Turaka; Razvoj vojne granice i naselja te migracije stanovnika; Župani“) uvršten u publikaciju Bjelovarsko-bilogorska županija kroz povijest, Gradski muzej Bjelovar – Biblioteka Posebna izdanja, 1/2006. Autor je i suautor 23 samostalne i skupne izložbe u Muzeju Moslavine u Kutini i Gradskom muzeju Bjelovar. Važnije izložbe s tekstovima u katalozima: „Izložba arheoloških nalaza i lokaliteta bjelovarskog kraja“ (1983.); „Tito u našem kraju, 1937. – 1987“; „120 obljetnica slobodnog i kraljevskog grada Bjelovara“ (1994.); „240 obljetnica postojanja grada Bjelovara – Duh starog Bjelo-vara“ (1996.); „Bjelovar u borbi za opstojnost 1538. – 1998.“; „Bjelovarsko-bilogorska županija“ (1999.); „Uz 10 obljetnicu Domovinskog rata“ (2001.); „Stota obljetnica HSS-a“ (2004.); „100 godina Hrvatskog sokola u Bjelovaru“ 2005.); „120 obljetnica HORKUD „Golub“ 1887. – 2007.“; „Bjelovarski stogodišnjaci – atletika, nogomet, plivanje i tenis“ (2008.); „Uz dvadesetu obljetnicu Domovinskog rata“ (2011.). Jedan je od autora stručne koncepcije stalnog postava Povijesnog odjela Gradskog muzeja Bjelovar. Napisao je knjigu „Obrti i cehovi u Bjelovaru, 1756. – 1945.“, Gradski muzej Bjelovar 2014. godine. Od 30. prosinca 2014. godine nalazi se u mirovini i živi u Novigradu Podravskom.